Naslovnica // HR Content // Radni paketi // RP2: Analiza postojećih potencijala // Okrugli stol o istrazivackim podacima u podrucju drustvenih znanostiPodrška stvaranju nacionalnih/regionalnih arhiva podataka za društvene znanosti
SERSCIDA je zamišljena kao strateški projekt za suradnju i razmjenu znanja između zemalja EU-a koje su uključene u rad Vijeća europskih arhiva podataka iz područja društvenih znanosti i zemalja zapadnog Balkana. Cilj projekta je stvaranje konkretnih rezultata i poboljšanje kapaciteta za razmjenu znanja i podataka prikupljenih kroz istraživanja u području društvenih znanosti između europskih zemalja i zemalja zapadnog Balkana.
Novosti
Okrugli stol o istrazivackim podacima u podrucju drustvenih znanosti
Prvi okrugli stol "Pohrana i korištenje istraživačkih podataka u društvenim znanostima - potrebe znanstvenika, postojeća infrastruktura i oblikovanje znanstvenih politika" održan je 14. studenog 2012. u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Namjera je bila dotaknuti najvažnija pitanja kojima se bavio projekt SERSCIDA tijekom mapiranja postojećih potencijala za osnivanje arhiva podataka za društvene znanosti.
U uvodnom dijelu, Dr. sc. Teo Matković, docent na Studijskom centru za socijalni rad Pravnoga fakulteta u Zagrebu predstavio je rezultate ankete o prikupljanju, pohranjivanju i korištenju istraživačkih podataka provedene među znanstvenicima u području društvenih znanosti. Nakon toga je dr. sc. Aleksandar Štulhofer, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu govorio o svom osobnom iskustvuistraživača u području sociologije. S postojećim elementima podatkovne infrastrukture publiku je upoznao dr. sc. Zoran Bekić, ravnatelj Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu, ustanove koja je jedan od ključnih partnera Ministarstva u izgradnji istraživačke e-infrastrukture, a o širem Europskom kontekstu i iskustvima izgradnje istraživačkih infrastruktura u humanističkim znanostima na primjeru CLARIN-ERIC govorio je dr. sc. Marko Tadić, redoviti profesor na Filozofkom fakultetu u Zagrebu. Budući da sustavna briga za istraživačke podatke i poticanje znanstvenika da pohranjuju i razmjenjuju podatke može doprinijeti unaprijeđenju kvalitete znanosti i visokog obrazovanja, o značaju dostupnosti podataka bilo je važno je čuti i mišljenje predstavnika središnjih tijela zaduženih za razvoj i kvalitetu znanstvene djelatnosti. O oblikovanju znanstvenih politika govorila je predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost dr. sc. Maja Vehovec. Na skupu su sudjelovali i predstavnici Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
Prezentacije uvodnih izlaganja
- Anketa o prikupljanju, pohranjivanju i upotrebi istraživačkih podataka (dr. sc. Teo Matković, doc.)
- Nacionalne istraživačke računalne i podatkovne infrastrukture u RH danas i sutra - pogled iz Srca (dr. sc. Zoran Bekić)
- Projekt CLARIN i CLARIN ERIC: Europske instraživačke infrastrukture za humanističke i društvene znanosti (dr. sc. Marko Tadić, red. prof.)
Video snimke
Izvještaj
- online dokument
- MS Word datoteka
Promjena jezika
Framework programme
Partners
- FORS Swiss Foundation for Research in Social Sciences (CH)
- Institute of Economic Sciences Belgrade (SR)
- HRC Sarajevo University of Sarajevo, Human Rights Centre (BiH)
- University of Essex, United Kingdom Data Archives (UK)
- University of Gothenburg, Swedish National Data Service (SE)
- University of Ljubljana, Social Science Data Archive (SI)
- University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences (HR)
Otvoreni pristup
'Otvoreni pristup' se odnosi na praksu pružanja neometanog internetskog pristupa znanstvenim tekstovima. Budući da se sva istraživanja i inovacije zasnivaju na ranijim postignućima, učinkovit sustav za široku disperziju i pristup istraživačkim publikacijama i neobrađenim podacima može ubrzati razvoj znanosti. Deklaracija iz 2008. godine OECD-a navodi „da otvoreni pristup i neograničeno korištenje podataka promovira znanstveni razvoj i olakšava obuke istraživača“ te povećava „vrijednost javnih ulaganja u proces prikupljanja podataka“. SERSCIDA će se usmjeriti na potrebu za poboljšanim i otvorenim pristupom i dijeljenjem primarnih podataka prikupljenih kroz istraživanja u području društvenih znanosti, te će u isto vrijeme pokušati podržati oživljavanje postojećih državnih strategija i struktura te doprinijeti razvoju novih.