SERSCIDA je zamišljena kao strateški projekt za suradnju i razmjenu znanja između zemalja EU-a koje su uključene u rad Vijeća europskih arhiva podataka iz područja društvenih znanosti i zemalja zapadnog Balkana. Cilj projekta je stvaranje konkretnih rezultata i poboljšanje kapaciteta za razmjenu znanja i podataka prikupljenih kroz istraživanja u području društvenih znanosti između europskih zemalja i zemalja zapadnog Balkana.
Upravni odbor SERSCIDA projekta sastao se u Zagrebu 17. rujna, 2013. godine radi rasprave o provedbi projekta i budućih planova. Dnevni red uključivao je teme vezane uz financije, komunikaciju unutar projekta i izvješćivanje. Projektni partneri iz zemalja zapadnog Balkana su izvijestili o razvoju procesa koji vode do osnivanja arhiva istraživačkih podakata u području društvenih znanosti u njihovim zemljama.
Zaključeno je da sada postoji jasnije razumijevanje potrebnih struktura te pravnih i političkih promjena koje se trebaju dogoditi kako bi se uspostavile podatkovne usluge za istraživačke podatake. Očite su obveze institucija koje trebaju biti uključene u proces uspostave arhiva istraživačkih podataka.
Identificirana je postojeća infrastruktura i institucije koje će biti nositelji aktivnost uspostavljanja podatkovnih usluga. To su SERSCIDA partneri iz zemalja zapadnog Balkana koji će raditi u suradnji sa svojim sveučilištima i/ili drugim partnerima. Te zemlje također imaju definiran opseg budućih usluga, te su im poznati potrebni resurse za uspostavljanje podatkovnih arhiva.
SERSCIDA projekt je naišao na veliku potporu i zanimanje kako od strane donosioca političkih odluka (državne institucije) tako i budućih korisnika istraživačkih podataka (sveučilišta i istraživači) što je izraženo sudjelovanjem u međunarodnoj konferencije "Opening Data Services in the Social Sciences", te na 4 Okrugla stola koja su održana u zemljama zapadnog Balkana.
Državne institucije su prepoznale potencijal za učinkovitije korištenje sredstava za istraživanja u području društvenih znanosti. Podaci trebaju biti dostupni drugim istraživačima, kao i donositeljima odluka. Državne institucije također vide korist u uspostavljanju arhiva istraživačkih podataka jer će na taj način moći dobivati kvalitetnije podatke o istraživačima. Mežu istraživačima postoji interes da njihovi podaci budu dostupni te da sekundarne istraživačke podatke koriste za svoja istraživanja ili u nastavi.
Sastanak je održan u prelijepom ambijentu Vijećnice Dekanata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ovom sastanku je prethodio i sastanak radne grupe za Radni paket 4 - Jačanje kapaciteta za uspostavu podatkovnih usluga u području društvenih znanostima.
'Otvoreni pristup' se odnosi na praksu pružanja neometanog internetskog pristupa znanstvenim tekstovima. Budući da se sva istraživanja i inovacije zasnivaju na ranijim postignućima, učinkovit sustav za široku disperziju i pristup istraživačkim publikacijama i neobrađenim podacima može ubrzati razvoj znanosti. Deklaracija iz 2008. godine OECD-a navodi „da otvoreni pristup i neograničeno korištenje podataka promovira znanstveni razvoj i olakšava obuke istraživača“ te povećava „vrijednost javnih ulaganja u proces prikupljanja podataka“. SERSCIDA će se usmjeriti na potrebu za poboljšanim i otvorenim pristupom i dijeljenjem primarnih podataka prikupljenih kroz istraživanja u području društvenih znanosti, te će u isto vrijeme pokušati podržati oživljavanje postojećih državnih strategija i struktura te doprinijeti razvoju novih.